Seminar - Sarajevo 18-20 februar 2008. godine

Stručna i sistematična edukacija slijepih kao neophodan uslov za uspješan rad na računaru - teorija, praksa i iskustva

1. Izvještaj o održanom seminaru

    U Sarajevu je 18. 19. i 20. februara 2008. godine održan seminar za slijepe korisnike računara. Naziv seminara je bio: "Stručna i sistematična edukacija slijepih kao neophodan uslov za uspješan rad na računaru - teorija, praksa i iskustva". Seminar je održan u prostorijama Centra za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu uz učešće 73 učesnika. Učesnici su bili:

  1. Učenici i zaposleni iz centra za slijepu djecu i omladinu iz Sarajeva,
  2. Učenici i zaposleni zavoda za slijepu djecu i omladinu "Budućnost" iz Dervente,
  3. Slijepi i slabovidi iz Sarajeva,
  4. Slijepi i slabovidi iz drugih gradova iz Bosne i Hercegovine.

    Napomena: Spisak učesnika Seminara je u prilogu ovog izvještaja..

    Organizator Seminara je bila Javna ustanova Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu koji je za izvođenje ovog seminara angažovao određen broj slijepih instruktora iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ustupio prostor i opremu za rad. Koristilo se istovremeno osam računara od kojih je šest imalo pristup internetu. Jedan profesionalni brajevi štampač, brajevi redce i ostala potrebna oprema.

    Učesnici seminara iz drugih gradova imali su besplatan smještaj i ishranu u prostorijama Centra, dok je za ostale učesnike, iz sarajeva, bio obezbijeđen besplatan ručak. Za održavanje ovog seminarra vladalo je veliko interesovanje ali nije bilo prostora da se još veći broj učesnika pozove na Seminar.

    Svi instruktori na Seminaru su marljivo odradili svoj posao, a među njima je vladalo međusobno razumijevanje, tolerancija, drugarstvo i profesionalan odnos prema postavljenim zadacima i ciljevima Seminara. Učesnici Seminara su na njegovom kraju donijeli Preporuke i zaključke u cilju da se u narednom periodu još više radi na edukaciji i povećanju informatičke pismenosti i pismenosti uopšte te znatno većoj upotrebi Brajevog pisma, ne samo od strane slijepih učenika u odgojno-obrazovnim ustanovama za slijepe, nego i među svim ostalim slijepim osobama u našoj zemlji, pa i u okruženju. Ove preporuke i zaključci su, takođe u prilogu ovog izvještaja.

    Svakog dana seminar je počinjao zajedničkim sastankom koji je trajao najmanje jedan školski čas kojom prilikom je obrađivana jedna, pa do najviše tri teme, a onda su instruktori odlazili u šest posebnih prostora - radionica, gdje su radili sa grupama a učesnici su sami odlučivali kada će koje teme pratiti.

    Kada smo dogovarali ovaj seminar i razgovarali o detaljima, mislili smo kako će prvog dana biti veliki interes a kasnije sve manji, i manji. Međutim, desilo se suprotno. Interes je ostao do kraja isti. Čini nam se da bi tako bilo da je seminar trajao cijelu sedmicu.

    Simbolično seminar smo zatvorili sa, Alt plus F4 u toku trajanja predavanja o "voice room", kako se inače zatvara svaki program i učesnici kažu da je to bila jedina pogrešna komanda to jest da je nije trebalo upotrijebiti.

2. Teme seminara i instruktori

    U ovom dijelu izvještaja nalazi se popis svih tema koje su obrađivane na seminaru – sa detaljnijim opisom svake teme, kao i popis instruktora za svaku temu. Naime, nakon navođenja svake teme, navedeno je ime instruktora koji je bio dužan za njenu prezentaciju u plenarnom dijelu seminara, ili u radionici, gdje se ta tema ponavljala onoliko puta koliko je za tu temu trajalo interesovanje od strane učesnika seminara. Bez pretjerivanja se može reći da bi svaka slijepa osoba, kada bi savladala ove teme, mogla za sebe reći da veoma dobro, s obzhzirom na svoj hendikep, radi uspješno na računaru Naravno, ovaj seminar nije imao takvih pretenzija jer je vrijeme za njihovo savladavanje od strane učesnika, bilo, ipak, prekratko. Međutim, svi oni, koji u budućnosti imaju namjeru da organizuju neki seminar za slijepe korisnike računara, u popisu ovih tema mogu naći sve što im je potrebno za seminar jer iz ovog popisa tema mogu naći teme za početnike, naprednije korisnike računara i za sasvim napredne. Upravo je ovo bio jedan od razloga zbog koga je održan ovakav seminar.

  1. Teme seminara - grupa 1. Rad s mapama i datotekama:
    1. Rad s mapama i datotekama pomoću "Windows Explorer-a" uz klasičan i explorer način. Senija Okić, prof.
    2. Komprimiranje podataka pomoću arhivera: "7-ZIP", "WinZip" i "WinRAR". Nijaz Škaljof.
    3. Pisanje na CD/DVD medij pomoću softvera "Nero Burning ROM". Senija Okić, prof.
  2. Teme seminara - grupa 2. predstavljanje besplatne govorne jedinice i čitača ekrana
    1. Govorna jedinica i čitač ekrana (Prezentacija bosanske inačice jezičke verzije govorne jedinice eSpeak). Zlatko Sobočan
    2. Prezentacija besplatnog čitača ekrana NonVisual Desktop Access (NVDA). Hamdo Kentra
  3. Teme seminara - grupa 3. obrada teksta
    1. Skeniranje crnog tiska pomoću ABBYY FineReadera. Amna Hrvat, prof.
    2. Oblikovanje dokumenata pomoću Microsoft Worda (Zamolbe za zapošljavanje i CV dokumenta). Zlatko Sobočan
    3. Ispisivanje dokumenata pomoću brajevog štampača IndexBraille. Zlatko Sobočan
  4. Teme seminara - grupa 4. Slušanje i kreiranje audio zapisa
    1. Pretvaranje tekstualnog dokumenta u zvučnu knjigu pomoću softvera iz grupe tekst u govor. Hamdo Kentra
    2. Slušanje zvučnih MP3 knjiga pomoću WinAmpa. Amna Hrvat, prof.
    3. Izrada MP3 zapisa pomoću CDEX-a (Kopiranje audio CD-a u komprimirani MP3 zapis). Midhat Bjelošević, prof.
  5. Teme seminara - grupa 5. usluge interneta
    1. Obuka na daljinu (OnLine edukacija). Gradimir Kragić
    2. Internet telefoniranje i ćaskanje (chat) pomoću Skypea. Amna Hrvat, prof.
    3. Rad s elektroničkom poštom. Senija Okić, prof.
    4. Internet i pristupačnost - Accessibility. Gradimir Kragić
    5. Rad na Internetu - Čitanje sadržaja i kretanje po stranici. Željko Bajić, dipl. journalist
    6. Rad na Internetu - Pronalaženje određenog elementa, kretanje po tablici, preuzimanje sadržaja sa Interneta. Željko Bajić, dipl. journalist
    7. Rad na Internetu - Pronalaženje informacija pomoću web tražilice. Željko Bajić, dipl. journalist
  6. Teme seminara - grupa 5. podešavanje windowsa i jaws-a
    1. Potrebna podešavanja Windowsa XP za čitač ekrana Jaws. Nijaz Škaljo
    2. Prilagodba čitača ekrana Jaws - Osnove. Nijaz Škaljo
    3. Podešavanje brajevog redka. Gradimir Kragić
    4. Softverska lupa. Dragan Štoković
  7. Teme seminara - grupa 7. teme za napredne korisnike
    1. Izrada proračunske tablice pomoću Microsoft Excela. Zlatko Sobočan
    2. Izrada prezentacije pomoću Microsoft PowerPointa. Hamdo Kentra
    3. Izrada web stranice (Web dokumenta pomoću HTM tagova). Gradimir Kragić
    4. Izrada i usvajanje bosansko-hercegovačke standardne i informatičke brajice. Midhat Bjelošević, prof.
  8. Teme seminara - grupa 8. završne aktivnosti
    1. Zaključci i dogovori. Midhat Bjelošević, prof.

3. preporuke i zaključci sa seminara

    Učesnici seminara pod nazivom „Stručna i sistematična edukacija slijepih kao neophodan uslov za uspješan rad na računaru, (teorija, praksa i iskustva)“, koji je, u organizaciji Javne ustanove Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu, održan u Sarajevu od 18. do 20.. februara 2008. godine, usvojili su sljedeće PREPORUKE i ZAKLJUČKE:

  1. Računar, kao jedan od najvećih izuma u cjelokupnoj istoriji čovječanstva, poslije pronalaska i ustanovljavanja Brajevog pisma (brajice), je najvažnije tehnološko dostignuće koje slijepi neposredno koriste i koje ima neprocjenjiv doprinos za njihovu punu integraciju u društvo u cilju njihovog obrazovanja, profesionalne rehabilitacije i osposobljavanja, zapošljavanja, informisanja, unapređenja kulturnih potreba, stvaralaštva, zabave; za što kvalitetniji i što samostalniji život. Dostignuća informatičkih tehnologija dovela su do značajnog pojeftinjenja kopiranja svih vrsta tekstova na Brajevom pismu koje treba da doprinosi podizanju opšte pismenosti slijepih. Međutim, ta dostignuća i izvanredno pojednostavljenje za štampanje tekstova na brajici za potrebe slijepih, još uvijek se vrlo malo koriste, uglavnom, zbog nedovoljne brige države za ovu kategoriju građana kojima su potrebne knjige, udžbenici i druge publikacije. Na taj način se slijepi, u odnosu na ostale građane, stavljaju u neravnopravan položaj čime se krši jedno od najznačajnijih ljudskih prava – pravo na obrazovanje i pristup informacijama.
  2. Od državnih institucija u BiH se traži da stvore pretpostavke za olakšanu nabavku kompjuterske opreme i softvera za slijepe korisnike. To se može ostvariti putem carinskih olakšica, ukidanjem ili smanjivanjem stope poreza na dodanu vrijednost, stvaranjem posebnih fondova za regresiranje pri nabavci kompjuterske opreme i soptvera, osposobljavanje slijepih za korištenje kompjutera u svrhu obrazovanja, rehabilitacije, zapošljavanja i slično. Da je to moguće i u uslovima našeg siromaštva, u našoj zemlji primjer je Republika srpska koja je u Statutu Republičkog Fonda zdravstvenog osiguranja, između ostalog, riješila pitanje nabavke kompjutera i posebnog govornog softvera za potrebe svojih slijepih građana. To nije propis samo na papiru pošto realizacija tog konstituisanog prava nesmetano teče. Ovo pravo na sličan – i na bolji način, konstituisano je za slijepe u Republici Srbiji i u Republici Hrvatskoj, a da i ne govorimo o pravima, koja u ovom smislu, ostvaruju slijepi građani u zemljama, članicama Evropske Unije.
  3. Ustanove za obrazovanje, rehabilitaciju i zapošljavanje slijepih pod posebnim uslovima treba da posvećuju veću pažnju informatićkoj pismenosti slijepih u svakoj mogućoj prilici. U tom cilju potrebno je da educiraju potreban broj stručnih radnika kako bi oni mogli biti instruktori za informatičko osposobljavanje učenika, a po potrebi i drugih slijepih, kad se za to ukaže potreba. Ovaj seminar, kao i onaj prethodni, održan u oktobru 2006.godine i nekoliko kurseva za osposobljavanje slijepih učenika ove ustanove za rad na računaru, održanih u međuvremenu, svakako su prilika za postizanje tog cilja.
  4. Javne ustanove, javna preduzeća, mediji, davaoci internet-usluga i druge institucije, u konsultaciji sa samim slijepim korisnicima moraju posvetiti pažnju kako bi svoje web-stranice učinili dostupnim ovoj vrsti korisnika odnosno korisnicima čitača ekrana pomoću sintetizovanog govora ili Brajevog retka. Da bi se mogao ostvarivati ovaj cilj potrebno je da udruženja slijepih imenuju stručne timove koji će direktno raditi na ostvarivanju ovog zadatka sa vlasnicima Web stranica, čiju pristupačnost želimo.
  5. Udruženja slijepih moraju posvećivati maksimalnu pažnju organizovanju kurseva za informatičko opismenjavanje svojih članova. Takođe, od udruženja se traži da svoje aktivnosti prezentiraju na vlastitim web-stranicama i da vode računa o tome da njihove stranice budu pristupačne slijepima, što važi i za ustanove za slijepe.
  6. Telekom-operaterima se upućuje apel da utvrde posebne olakšice za pristup internetu slijepim korisnicima putem povlaštenih tarifa, kao što je to učinjeno u drugim zemljama.
  7. učesnici seminara upućuju apel zdravstvenim ustanovama, ustanovama koje pružaju usluge građanima poput elektro-distribucije, preduzeća za snabdijevanje vodom, plinom i drugim komunalnim uslugama, finansijskim i osiguravajućim društvima, trgovinama itd. da svoje web-prezentacije učine dostupnim slijepim korisnicima (u konsultaciji sa samim korisnicima kad god je to moguće) kako bi im time olakšali što nezavisniji život i rad.
  8. Skupovi slijepih korisnika kompjuterske tehnologije će postati redovni. U tom cilju od državnog, entitetskih i nižih organa saveza odnosno udruženja slijepih se zahtjeva da pronađu statutarnu formu za ozvaničenje komisije ili nekog drugog oblika djelovanja, koji će svoju aktivnost usmjeriti na podizanje informatičke i opštee pismenosti slijepih građana. Ovakvu inicijativu sa prošlog seminara prihvatilo je samo Udruženje slijepih građana Kantona Sarajevo. Naredni seminar bi trebalo posvetiti analizi dostignuća u oblasti informatičkih tehnologija koje se odnose na mogućnost njihovih korištenja od strane slijepih i utvrđivanju strategije koja će pomoći slijepim osobama da ne budu izbačene iz participacije u korištenju najnovihih informatičkih tehnologija.U tom cilju bi trebalo osnovati jednu grupu slijepih informatičara koji će izrađivati odgovarajuće skripte za prilagođavanje određenih programa mogućnostima i potrebama slijepi i koji će aktivno surađivati na usavršavanju i poboljšanju besplatnih čitača ekrana, na čemu se radi u drugim zemljama..
  9. Predlaže se Udruženju slijepih građana u BiH, Centru za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu i Zavodu za slijepe „Budućnost“, iz Dervente, da osnuju odbor za standardizaciju literarne brajice te izradu i standardizaciju informatičke brajice, sa uvođenjem osmotačkastog Brajevog pisma te izradu i standardizaciju drugih specijalnihBrajevih notacija koje će usvajati i ozakonjivati nadležni državni organ. Učesnici seminara posebno apeluju na ustanove za slijepe iz oblasti odgoja i obrazovanja u našoj zemlji da mnogo više nego do sada, posvećuju pažnje učenju i upotrebi brajice u obrazovnom procesu, čime će se podići nivo opšte pismenosti učenika, koja sada nije na zadovoljavajućem nivou, uglavnom, zbog nestručnosti i nekompetentnosti nastavnika, kada je u pitanju Brajevo pismo Takođe apelujemo na ove ustanove da iduću školsku godinu proglase godinom Brajevog pisma, a u povodu svjetskog obilježavanja Dvijestote godišnjice rođenja Luja braja, tvorca ovog pisma, i da organizuju više akttivnosti koje će doprinijeti ššto većoj upotrebi Brajevog pisma od strane slijepih osoba, pogotovu, učenika. Ustanove iz oblasti odgoja i obrazovanja slijepih bi trebale prevesti sa engleskog jezika, bar osnovnu literaturu koja se odnosi na čitače ekrana i upute za korištenje programa koji slijepi najčešće koriste, kao što su: Fine reader, Nero burning rum, Winamp, Internet explorer, Skype i druge, na jedan od jezika kojim se govori u BiH i te materijale štampati na brajici.
  10. Ovi zaključci i preporuke će se uputiti državnim institucijama, ustanovama za obrazovanje, rehabilitaciju i zapošljavanje slijepih, udruženjima slijepih u BiH, davaocima internet-usluga, medijima i svima onima koje zanima tehnološki i informatički razvoj, a koji mogu, neki i moraju, stvarati povoljnije uslove za nabavku kompjutera, kompjuterske opreme i softvera slijepim građanima, jer oni, u odnosu na ostale građane, samim tim moraju imati veće izdatke.
  11. Učesnici seminara izražavaju zahvalnost Centru za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu koji nam je stavio na raspolaganje svoje materijalne resurse da bi se uspješno održao ovaj seminar. Učesnici seminara izražavaju svoju zahvalnost i sredstvima informisanja koji su izvještavali javnost o radu ovog seminara i od kojih očekujemo punu podršku u javnoj prezentaciji potreba slijepih u oblasti korištenja informatičkih tehnologija.

    Za Organizacioni odbor seminara: U Sarajevu, 20. februara 2008. godine Midhat Bjelošević, prof. s.r. god. - Midhat Bjelošević Prof.

4. Spisak učesnika seminara

  1. Instruktori:
    1. Midhat Bjelošević Prof. Sarajevo Bosna i Hercegovina,
    2. Senija Okić Prof. Sarajevo - Bosna i Hercegovina,
    3. Amna Hrvat Prof. Sarajevo - Bosna i Hercegovina,
    4. Željko Bajić Dipl. Jurnalist. Sarajevo - Bosna i Hercegovina,
    5. Kentra Hamdo, Sarajevo - Bosna i Hercegovina,
    6. Gradimir Kragić, Banja Vrućica - Bosna i Hercegovina,
    7. Dragan Štoković, Pula - Hrvatska,
    8. Nijaz Škaljo, Zagreb - Hrvatska,
    9. Zlatko Sobočan, Čakovec - Hrvatska.
  2. Zaposleni u centru za slijepu djecu i omladinu:
    1. Damir Ovčina Mr. Direktor centra,
    2. Samija Bajramović Soc. radnik,
    3. Amina Hadžić Prof. bibliotekar,
    4. Azur Kuduzović peripatolog,
    5. Sadat Kovačević Prof.
    6. Vehid Hajduković zaposlen u štampariji,
  3. Učenici centa za slijepu djecu i omladinu:
    1. Admir Baručić,
    2. Adna Šarić,
    3. Amela Obić,
    4. Amir Balta,
    5. Anđela Šipovac,
    6. Armin Pepić,
    7. Armina Osmić,
    8. Arnesa Jusić,
    9. Asmir Hajduković,
    10. Danijela Rajković,
    11. Dejan Hrgota,
    12. Dino Lasić,
    13. Dženana Brkić.
    14. Halid Hajduković,
    15. Haris Smajić,
    16. Ibrahim Tursunović,
    17. Ilda Kožar,
    18. Ivana Josipović,
    19. Laid Čivić,
    20. Maida Hamidović,
    21. Maja Knežević,
    22. Meliha Hajduković,
    23. Melika Imširević,
    24. Melisa Musić,
    25. Merima Valentić,
    26. Mujesira Delić,
    27. Nadir Ibrahimović,
    28. Narcis Hodžić,
    29. Neldina Kajić,
    30. Robert Kajušić,
    31. Sabina Džihanović,
    32. Sabrina Šaćirović,
    33. Sadina Ćatić,
    34. Sajra Ibrašimović,
    35. Sandra Jašarević,
    36. Sanel Kadrić,
    37. Selmir Forić,
    38. Zlata Ibrahimović,
  4. Zaposleni zavoda za slijepu djecu i omladinu "Budućnost" iz Dervente:
    1. Vladan Popović Prof.
    2. Savo Popadić Prof.
  5. Učenici zavoda za slijepu djecu i omladinu "Budućnost" iz Dervente:
    1. Dragan Kuzmanović,
    2. Ognjen Kojić,
    3. Ognjen Miladinović
  6. Ostali učesnici iz Bosne i Hercegovine:
    1. Amir Mujezin, Sarajevo,
    2. Amira Antić, Sarajevo.
    3. Asmir Alispahić, Sarajevo,
    4. Bejza Šakanović, Sarajevo,
    5. Elmedin Jusić, Visoko,
    6. Hamida Čomor, Hadžići,
    7. Kenan Kudus, Sarajevo,
    8. Miralem Brodović, Sarajevo,
    9. Mirsada Šabanović, Sarajevo,
    10. Muhidin Bajrica, Sarajevo,
    11. Refija Okić, Gračanica,
    12. Risto Nišić, Sarajevo,
    13. Svjetlana Miletić, Sarajevo,
    14. Tifa Tučić, Tuzla,
    15. Vesna Lalović, Istočno Sarajevo,